Vagega autu o le saunoaga e fa’atataui tulafono e tolu :
(I) TEUTEUGA O LE FAAVAE 2020
(II) TULAFONO O FANUA MA SUAFA 2020
(III) TULAFONO O FAAMASINOGA O SOLIGATULAFONO 2020

Lau Afioga i le Fofoga Fetalai, e muamua ona momoli le fa’afetai i le Afioga i le Ta’ita’ifono, Sui Ta’ta’ifono ma le Komiti mamalu o le Palemene mo le galuega mae’ae’a lea ua folasia i luma mea nei. Malo le onosai. Faamalo le faafoefoe i le faataunu’uina o lenei galuega taua sa outou fita-i-tuna ai. Ia fa’amanuia le Atua i la outou Komiti.

OTOOTOGA O LE AFUAGA O LE GALUEGA

O le galuega sa feagai ma le Komiti, e le’o se galuega na fa’ato’a amata fuafua ananafi. E leai. O le galuega lenei, sa foafoa mai i le tele o tausaga, a’o tapena ma sauni atu si o tatou atunu’u mo le avea ma malo saoloto tutoatasi. O lona uiga, sa fuafua mai lenei galuega tele a’o le’i tuto’atasi Samoa i le 1962. Ma o le miti i le silasila alualu mamao a o tatou tua’a sa asaina le gasu o le taeao, e iai se taeao e tula’i mai ai ni toa o Samoa e iai le tofa loloto ma le tofa mamao e latou te mafai ai ona faafoeina lelei le sa o Samoa. Ia atagia ai le pulea atoatoa e Samoa o ana measina e faavae i tu, agaifanua ma lana aganuu.

Fai mai faaamaumauga o le Fono Faavae o le 1960, sa faatuina e le sui o Palauli, Tofa Toluono Lama le lafo, ina ia maoti le pulega a Alii ma Faipule i totonu o le Faavae. Na mamafa saunoaga a sui usufono uma o le Fono Faavae, e lagolagoina le lafo faatu. E leai ma se sui na au ese i lea tulaga. Peitai sa tali ali’i Polofesa o Davidson ma Aikman, o alii loia faufautua, e lelei pe a tu’u le mataupu lea sei iai se taimi talafeagai i le lumana’i e fai ai, pe a finagalo iai le Palemene o Samoa. Talu ai, e faigata tele ona talia e le Malo Aufaatasi i ana aiaiga (UN Charter) ia se Faavae e foliga mai e iai se fa’aitu’au i ana pulega e tusa ma talitonuga faa- temokarasi a le Malo Au Faatasi. Ma, e ono le talia ai le Faavae ina ia Tutoatasi Samoa.

Sa faapea mai Alii Polofesa, o lea e malamalama laua i finagalo o sui usufono, i le taua o tu ma aganuu faapea ma pulega a Alii ma Faipule. Peitai, e le malamalama latou o le a faia le faaiuga, pe tutoatasi Samoa pe leai, ona o le lavelave o le mataupu. I Taualumaga o Felafolafoaiga o le Fono Faavae 1960, Vaega 3 Lautusi 1283, sa tatalo ma faaolooloma’au, le Afioga Fiame Mataafa Faumuina Mulinuu II ma le Afioga Tupua Tamasese Meaole, i sui usufono o le Fono Faavae, e alofagia ma lagolagoina le fautuaga a Polofesa, e faata’atia lenei mataupu mo le lumana’i, ona o le popolega ma le autagaluga i vaemanua le Tuto’atasi o Samoa).

Ae lelei ona faata’atia le mataupu se ia talia muamua le Faavae, ina ia maua ai le Tutoatasi o Samoa. Ae o le a silafia lava e Samoa le taimi talafeagai i le lumanai, e toe faatulaga ai lenei mataupu taua i totonu o le Faavae, ina ia atagia ai ma maoti le finagalo o Samoa, e pei ona mamafa iai finagalo o sui usufono.

Lau Afioga i le Fofoga Fetalai, ma sui mamalu uma o lenei Maota, ua aga’i i le 60 tausaga le matua o Samoa i faiga malo tutoatasi.

O LE SUESUEGA O GALUEGA A LE FAAMASINOGA O FANUA MA SUAFA 2016
O le 2016 sa faamaonia ai e le Palemene le Komisi Suesue, e silasila i le anoanoai o mataupu na lagalaga mai i finagalo o le atunuu, e faasino i le faafoeina o galuega ma faaiuga o Faamasinoga o Fanua ma Suafa (FFS). I faamaumauga i lea suesuega, e latalata i le 100 pasene o nuu ma alalafaga, sa faamauina o latou finagalo i mataupu sa tagofia e lenei Komiti.

O le sailiiliga o nei mataupu, na atagia mai ai le taua o le faamalosia ma aloaia, o le Pulega o Alii ma Faipule i totonu o le Faavae, ona mafai lea ona faaofi ni Tulafono, e toomaga iai atugaluga eseese e pei ona faasoa mai ai le atunuu i lea Komiti. Faataitaiga o le Tulafono o Fono a Nuu 1990 o i ai nei (Village Fono Act 1990), o lo’o aloaia ai le Pulega a Alii ma Faipule, ae le o manino lelei le vaega o le Faavae e taula i ai. O lona uiga la, pe o le a lava se Tulafono, pe o ni tulafono, e taumafai e aloaia pulega a Alii ma Faipule, e le atoatoa malosiaga o nei Tulafono, pe a leai se vaega o le Faavae e taula i ai nei tulafono. O le tulaga tonu lava lena ua teuteu ai le Faavae, ina ia iai se vaega maoti e faamalosia ma faamautu atu i ai nei tulafono.

Lau Afioga i le Fofoga Fetalai, pe le o le taimi tonu lenei ua tatau ai ona fa’atauaina la tatou aganu’u, le pulega mamalu a Ali’i ma Faipule, ma tatou faia ai loa se tali ma se toomaga mautu, o le mataupu sa moemiti iai o tatou tua’a ua lagomau mai i ti’asa? E le gata i lea, ina ia tali atu ai i lu’itau ma mataupu sa lagalaga i le lipoti o le Komiti Faapitoa Faa- Palemene 2016.

O le agaga tonu lea o Tulafono Taufa’aofi nei e tolu ua aumai mo le faitauga lona tolu.

FAAFETAI I LE SOSAIETE O LOIA FAAPEA FAAMASINO O LE FAAMASINOGA MAUALUGA
E momoli le fa’afetai i le Sosaiete a Loia, faapea ma Faamasino o le Faamasinoga Maualuga, mo lo latou sogasoga ma le lagalaga i mea lelei, e auala mai i o latou finagalo e faatatau i nei Tulafono tau Faaofi e tolu. Ua lausilafia e le atunu’u ona o fa’asalalauga i luga o le ea, manusipepa lo outou finagalo tetee i nei Tulafono, i luga o lo outou talitonuga, e ono fa’atulai mai ai faafitauli, e faavae i luga o mafuaaga ua maea ona outou faailo. Faamalo le finafinau, ona o le fia saili oni tulaga silisili atu ona lelei mo Samoa.

O le agaga lava lea e tasi tatou te naunau uma iai. E eseese uma taofi o tagatanuu taitoatasi, ona o le naunau uma i se mea lelei. Ou te talitonu foi, e leai lava se tagata Samoa, e manao e fai se mea e faaletonu ai lona aiga, nuu, itumalo aemaise lona atunuu.

E leai foi se Malo e na te faamafuaina se Tulafono leaga ma le piopio (dishonest and immoral), ina ia tauvalea ai lona ia lava Malo, e pei ona faasalalauina e nusipepa e nisi o sui o le Maota lenei, e faaali ai lo latou tetee i nei Tulafono. Ou te matua ofo lava i nei lafoga. O le fesili e tula’i mai, o lona uiga ea, e le fa’amaoni ma amiotonu le mea sa miti iai o tatou tua’a? Sa talitonu i latou, e tula’i mai tupulaga a Samoa i se taimi o le lumana’i, fa’ataunu’u lo latou fa’amoemoe. Ae talofa e, ua fa’amuamua le Tulafono Faavae mai Peretania Tele (“Rule of Law”), o lo’o fa’avae i luga o Tulafono Lautele (Common Law and Equity), ae fa’atuatuana’i i tu ma aga a Samoa. Ou te siitia mai le saunoaga malamalama a Professor Aikman, i le Fono Fa’avae o le 1960, ua faapea mai “Ou te fa’amoemoe, e tele ni tulafono o le a pasia e faaaoga e Samoa, e aunoa ma le tapa i Tulafono a Egelani”. (Taualumaga o Felafolafoainga o le Fono Faavae 1960, Vaega 3 Lautusi 1253-

Constitutional Convention Proceedings Transcript Volume 3 Page 1253).

O lona uiga, sa iai le fa’amoemoe o Faufautua o le Fa’avae, o ni ali’i papalagi, e sau se taimi, maua se laolao, pe a tusa ai ma le finagalo o le Palemene o Samoa, e le toe aapa ai Samoa i Tulafono a Peretania, ae fa’aaoga Tulafono, ua mafai ona pasia e le Palemene o Samoa mo le agai i luma.

Lau Afioga i le Fofoga Fetalai, ua matua Samoa, ma e tasi lenei o Tulafono e talitonu le Malo, e maua ai le nofo lelei ma le saogalemu, ona o le a amana’ia le pulega a Ali’i ma Faipule i le Fa’avae o Samoa.

KOMITI FAALE-PALEMENE

Silasila la outou i le faatauaina e le Malo, o finagalo ma manatu eseese a le Atunuu i nei tulafono. O lea, sa toe tatala ai loa le avanoa e le Malo e auala atu i le Komiti faa-Palemene, e toe savalia le atunuu i nuu ma itumalo o Samoa atoa, mo so latou finagalo i nei Tulafono. E le se mea masani a’i. O se taimi muamua lenei, i le tala faasolopito o galuega a se Komiti Faa-Palemene, ua agai ai le Komiti faa-Palemene, i tua atu o ana faiga faavae, e faataamilo ai i alalafaga ma afioaga taitasi, faatalanoaga o nei Tulafono Taufaaofi. O le agaga, ina ia matua sa’ausi le faatalanoaga o le finagalo o Samoa i nei Tulafono.

O lea la ua mae’a ona tali mai Samoa aoao – i le usoga a Tumua ma Pule, Ituau ma Alataua, Aiga i le Tai ma le Vaa o Fonoti, o Tama ma o latou Aiga, Aiga o Nofo, Aiga o Tupu, Aiga o Papa, Aiga Tafaifa.

O le fua faatatau e pei ona fofogaina e le Taitaifono o le Komiti Faa- Palemene, i le mae’a ai o le faatalanoaga i le atunuu atoa, e tusa ma le 84 pasene o le atunuu, latou te lagolagoina ma fausia malosi nei Tulafono, faatasi ai ma ni a latou tuualalo, i ni teuteuga mo lona faaleleia atili. Ua talafeagai ai la ona faaupuina faapea, ua fulisia le atunuu ma fausia nei Tulafono.

E 3 pasene e le o mautu atoatoa so latou finagalo(uncertain). Ae o loo iai a latou tuualalo i vaega e tatau ona faia, e faaleleia ai le Tulafono. Ma, e mafuli lava lo latou le mautinoa, i le mataupu e faatatau i le 5 matai Sa’o o se aiga, e faatagaina i lalo o le Tulafono. E talitonu ua maua le fofo, e tusa ai ma le fautuaga a le Atunuu, ina ia faataatia ese ai lea vaega.

Ae 13 pasene, e tetee i nei Tulafono. Ua na o le finagalo lava e faaleaogaina nei Tulafono taufaaofi, ae leai se isi toomaga, pe ofo mai foi se isi laasaga mo le agai i luma (option), e tali atu ai i manaoga o le atunuu, e faatatau i le le amanaia o pulega a Alii ma Faipule i totonu o le Faavae o Samoa.

Mo le faatauaina o le 13 pasene lea e tetee i nei Tulafono, i le aotelega, e mafai ona ou vaevaeina i ni vaega se fa (4), mafua’aga o a latou tete’e:

  1. Muamua, o lo latou popolega, i le ave’eseina o aia tatau a tagata taitoatasi, e pei ona iai nei i le Fa’avae o Samoa.
  2. Lona lua, fai mai latou, o le a le toe Tafatolu le Faiga Malo a Samoa, ae o le a Tafafafa, ona o le a lua ia ta’ita’i o le vaega o Fa’amasinoga, Fa’amasino Sili ma le Peresetene.
  3. Tolu, o le popolega o le tuuina atu o le fa’atagana, e toe iloilo ai Fa’aiuga o Faamasinoga o Apili ua uma ona fai. (Review of Appeal Past decisions).
  4. Lona fa, o le a aafia ma pule’esea ai fanua faaleaganuu a Samoa, ona o nei Tulafono.

TALI ATU I LE 13 PASENE LEA E TETEE

Ma ou te fia faamanino atu e faapea:

1. Lau Afioga i le Fofoga Fetalai, e leai, leai lava se fuafuaga o Tulafono nei e tolu, e suia pe ave’esea ai aia tatau taitoatasi, e pei ona iai nei i le Fa’avae o Samoa. O aia fa’ale-fa’avae po’o aia tuto’atasi (Fundamental Rights), o le tasi lea a mafua’aga sa taliaina ai e le Malo A’ufa’atasi (United Nations), lo tatou Fa’avae i le 1960 ma mafai ai ona tuto’atasi Samoa. E le tatau la ona aveesea e le Malo, aia tatau nei o lo’o i totonu o le Fa’avae o Samoa. E tasi lava le sini autu o nei teuteuga, ia faaofi atu ma aloaia le Pulega a Alii ma Faipule, ona e le o i ai i le Faavae o Samoa i le taimi nei. Ae o le ute ma le ogatotonu lemu lea o tu ma aga a Samoa, i ana measina ma le puipuiga o lona siosiomaga. E le o suia fo’i (replace) e le pulega a Alii ma Faipule le aia tatau taitoatasi.

O lona uiga, a fai se iloiloga a le Faamasinoga o Fanua ma Suafa, o le a le toe faapito tasi le silasila a le Faamasinoga, na o le aia tatau a tagata taitoatasi e pei ona iai nei, ae o le a faavae le iloiloga ina ua maea ona silasila lelei i itu uma e lua. O le aia tatau a le tagata taitoatasi, faapea ma le pulega a Alii ma Faipule.

Ua silafia uma e le Maota lenei, e le o mafai atoatoa e le malosiaga o Leoleo, pe o le Malu o le Malo, ona gafatia atoa le puipuiga o Samoa. E tele lo latou faalagolago i le fesoasoani a Pulega a Alii ma Faipule, i le faatinoga o galuega.

  1. O le atugaluga e faatatau i le aafiaga o le Tafatolu o le Faigamalo, e faamanino atu, o loo tumau pea le Tafatolu o Faigamalo. Ae talu ai ua faamaioio le puleaga o le Faamasinoga Maualuga mai le Faamasinoga o Fanua ma Suafa, e foliga mai e pei e lua, ae leai, o lea lava e tasi le faauluuluga o le Faamasinoga, o le Faamasino Sili lea.
  2. O le atugaluga e faatatau i le toe fa’atagaina ona toe iloiloiina, e Faamasinoga o Fanua ma Suafa ia mataupu ua taoto ona fa’aiuga. E tau ina ou faapea atu, e le faigofie lea la’asaga, ona e faigata ona ausia ma faamalieina aiaiga, e ono talia ai le toe iloiloina o se Talosaga toe Iloilo (Judicial Review).
  3. Ma le mataupu mulimuli, e faatatau i le pule’esea o fanua tau Samoa, e toe faamanino atu, e leai ma se vaega o nei Tulafono, o taua ai poo aafia ai fanua tau Samoa. Ma, e le o maoti mai foi ia i latou o tetee, ni faataitaiga, ma ni mea na tutupu, ua pule’esea ai fanua tau Samoa. E faavae a latou talitonuga i masalosaloga. O lea foi sa faamalamalama manino, e le Loia Sili, faapea le sa avea ma Faamasino Sili talu ai, lenei mataupu.

O le tali atu lea i atugaluga e pei ona aumai, e i latou o tetee i nei tulafono.

KOMITI FAAPITOA TUTOATASI FAAPITOA MO TULAFONO

I le maea ai la o le galuega fita a le Komiti Faa-Palemene, o lea la na toe tuuina atu ai loa e le Malo i le Komiti Tutoatasi Faapitoa mo Tulafono (Independent Legal Panel), sei toe silasila i Tulafono e tolu, faatasi ai ma finagalo fa’aalia a le atunuu, e pei ona faamaopoopo mai e le Komiti Faa-Palemene, ina ia mafai ona atagia lelei ai, faatuaga ma tuualalo a le atunuu mo le faaleleia o nei Tulafono.

O le Komiti Tutoatasi Faapitoa mo Tulafono, sa taitaifono ai se tamalii sa avea ma Faamasino Sili o Samoa talu ai nei, faapea se tasi o Loia Sinia, sa avea ma Peresetene o le Sosaiete o Loia i tausaga e tele ua mavae, faapea ma se alo o Samoa sa faauluulu iai le Vaega o Tulafono, a le Faalapotopotoga o Malo o le Taupulega (Former Director of Legal Division, Commonwealth Secretariat).

I le iloiloga a le Komiti Tutoatasi Faapitoa mo Tulafono, sa latou maitauina ai i felafolafoaiga a le Fono Faavae o le 1960, le lavelave o le faaofi atu o pulega a Alii ma Faipule i totonu o le Faavae. Talu ai, ona e le taoto lagatonu le ituaiga faa-temokarasi e tusa o tu ma aga a Samoa ma le faa-temokarasi o loo talia i aiaiaga a Malo Aufaatasi (United Nations). O le mafuaaga tonu foi lea sa iai atugaluga a Alii Polofesa Faufautua (Davidson ma Aikman) i le taimi o le fono faavae i le 1960, ina ne’i avea le lavelave lea, e toe tolopo ai le saolotoga ma le tutoatasi o Samoa i le 1962.

O lea na toomaga ai loa le fono faavae, e tau lava o se malosiaga a le Palemene o Samoa, e mafai ai ona faatulaga ia Faamasinoga o Fanua ma Suafa, e pei ona iai nei le Vaega 9 o le Faavae o Samoa. O lenei faiga ua faia, ina ia faamalieina ai aiaiga a le Malo Aufaatasi mo le tutoatasi o Samoa. Ae o le silasila mamao, o le a silafia e le Palemene o Samoa le taimi talafeagai, e faamautu ai pulega Alii ma Faipule i totonu o le Faavae o Samoa.

UPU FAAIU

Lau Afioga i le Fofoga Fetalai, e taua le otootoga e pei ona fofola atu i luga, le amataga o lenei mataupu. O le taimi tonu lenei e faatino ai loa le miti, ma tali ai loa le finagalo o tatou tuaa, e tusa ma la latou fesili lea e faasino i pulega a Alii ma Faipule, o loo taoto i paga i luma o le

Palemene mai tausaga e tele ua mavae.

Lau Afioga i le Fofoga Fetalai, o le mafuaaga tonu lea o le tuuina mai o teuteuga nei i le Fa’avae o Samoa (Constitutional Amendment Bill 2020) fa’atasi ai ma le Tulafono o Fanua ma Suafa 2020 (Land & Titles Bill 2020), aua o lo’o mafai ona fai nei teuteuga i lalo lava o le Fa’avae o Samoa.

Lau Afioga i le Fofoga Fetalai, e le mafai ona tatou faamaonia ni masalosaloga ma ni tuuaiga ogaoga, o loo agai mai i le Malo, e faatatau i nei Tulafono, seiloga lava e pasia ma faatino loa (implement). O iina e faatoa silafia ai le mea moni, pe faamaonia nei atugaluga, masalosaloga ma mafaufauga tetee o iai nei. Ae mo le taimi nei, o le aoga o nei finagalo tetee, o le avea lea ma faatupu manatu mo le lumanai.

E le se mea fou i soo se Malo, ni finagalo tetee o ni tagatanuu i ni Tulafono Taufaaofi. Ae le tuua ai lava e le Malo, lona tiute o le faatulai mai lea o ni Tulafono, e manuia ai le atunuu e tusa ma lana silasila mamao (vision) . O se faataitaiga, o le tau faaofiina o le Tulafono e sui ai le itu e feoai ai taavale i le alatele. Sa tele ni solo tetee ma ni tusitusiga faapea ni faasea ogaoga sa agai mai i le Malo. Ia o lea ua tatou silafia lava le iuga o lena mataupu, ina ua faatino le Tulafono, ma ua sologa lelei ma manuia ai tatou tagata.

Lau Afioga i le fofoga o le fono, talosia ua faamaliena le faafofoga a le Maota, aemaise le tapuaiga a Samoa, i se manatu e fesoasoani ai i le faamalamalamaina o le sini autu o nei tulafono e tolu. Afai foi e le tau lelei la outou faafofoga i se vaega o lenei folasaga, e poto lava le tautai ae le atoa i’a i liu o lona sa. Ae talitonu, o le a vaatele i tou finagalo se vaivaiga. Aua o le sa o Samoa e fautele.

Avea foi lenei avanoa e momoli atu ai moomooga alofa i lau Afioga ma le Paia o le Maota faapea le faafofoga tapuai a Samoa.

Ua tatou tu lalata nei i le faamanatuina o le soifua mai o lo tatou Alii Faaola, e momoli atu ai faamanuiaga mo se Kerisimasi fiafia ma se Tausaga Fou manuia.

Ia manuia le fono usu a Samoa. Soifua

Share via
Copy link
Powered by Social Snap